Obrazovni sistem u Crnoj Gori suočava se sa ozbiljnim nedostatkom stručnog nastavnog kadra za predmete iz prirodno-matematičke oblasti. Prema podacima Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, između 25 i 30 odsto nastavnika koji predaju matematiku, fiziku i hemiju u osnovnim i srednjim školama zapravo nije školovano za te predmete.
Stručnjaci upozoravaju da je riječ o dugogodišnjem problemu koji postaje sve izraženiji zbog slabe zainteresovanosti mladih za nastavničke studije i boljih finansijskih mogućnosti u privatnom sektoru.
Alarmantni podaci o nastavnom kadru
Podaci pokazuju da je na kraju 2024. godine u crnogorskim školama radilo oko 800 nastavnika prirodnih nauka i matematike. Od tog broja, 648 je imalo odgovarajuće obrazovanje, dok je 152 nastavnika predavalo predmete za koje se nije školovalo.
Situacija se dodatno pogoršala godinu kasnije. Prema novijim podacima, u školama je zaposleno 1.232 nastavnika matematike, fizike, hemije i biologije, ali čak 423 njih dolazi iz drugih, srodnih oblasti.
Iz Zavod za školstvo Crne Gore navode da dostupnost kvalifikovanih nastavnika za prirodno-matematičku grupu predmeta predstavlja veliki izazov.
“Konkurencija na tržištu rada smanjuje atraktivnost rada u obrazovnim ustanovama, posebno jer stručnjaci iz prirodnih nauka često pronalaze bolje plaćene poslove u privatnom sektoru”, upozoravaju iz te institucije.
Matematika, fizika i hemija najviše pogođene
Najveći problem zabilježen je kod matematike, fizike i hemije, gdje značajan broj časova drže nastavnici bez odgovarajuće metodike i pedagoške obuke. Nastava biologije, prema procjenama stručnjaka, u većini škola i dalje se izvodi od strane stručnog kadra.
Eksterne evaluacije pokazale su da su časovi uglavnom ocijenjeni kao „uspješni“, ali je ocjena „veoma uspješno“ i dalje rijetka.
Tokom jedne školske godine hospitovan je 71 čas matematike, 45 časova fizike, 32 časa hemije i 28 časova biologije, pri čemu je većina nastave dobila ocjenu „uspješno“.
Sve više penzionisanih profesora u učionicama
Zbog nedostatka kadra, škole su prinuđene da angažuju i penzionisane profesore kako bi nastava mogla nesmetano da se odvija.
Iz Ministarstva navode da je to privremeno rješenje dok se ne stvore novi kadrovi kroz obrazovni sistem.
Istovremeno, primjećuje se i sve veći nedostatak učitelja i vaspitača u vrtićima i osnovnim školama.
Država pokušava da motiviše buduće nastavnike
Kako bi ublažila problem, država je odobrila 82 stipendije za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u nastavi.
Stipendije su raspoređene na sljedeći način:
- matematika – 10
- fizika – 10
- hemija – 2
- IT studijski programi – 20
- razredna nastava – 16
Cilj ovih mjera je da se mladi motivišu da izaberu nastavničku profesiju i popune praznine u obrazovnom sistemu.
Novi studijski programi na univerzitetu
Univerzitet Crne Gore pokrenuo je postupak akreditacije novog studijskog programa „Nastava matematike i informatike u osnovnoj školi“. Očekuje se da bi program mogao biti ponuđen maturantima već u narednom upisnom roku.
Pored toga, nedavno je akreditovan i studijski program Hemija, na koji je već upisana prva generacija studenata.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bez značajnog poboljšanja materijalnog položaja nastavnika neće biti dovoljno interesovanja mladih za rad u prosvjeti.
Dugoročni izazov za obrazovni sistem
Nedostatak kvalifikovanih nastavnika u prirodnim naukama predstavlja jedan od ključnih izazova za obrazovni sistem Crne Gore. Ako se trend nastavi, škole bi mogle sve češće biti prinuđene da angažuju kadrove iz drugih struka, što dugoročno može uticati na kvalitet obrazovanja.
Share this content:
Post Comment