Način na koji premijer Milojko Spajić komunicira sa javnošću sve češće izaziva kritike u političkim i medijskim krugovima. Analitičari i komunikolozi ocjenjuju da se šef Vlade uglavnom obraća građanima putem društvenih mreža i pažljivo odabranih intervjua, dok izbjegava direktne susrete sa kritičkim medijima i parlamentarne debate.
Takav pristup, prema njihovim riječima, otvara pitanje političke odgovornosti i transparentnosti u radu izvršne vlasti.
“Premijer odsustva”
Profesor Univerziteta Crne Gore Vuk Vuković smatra da se Spajićev stil komunikacije teško može nazvati državničkim. On ističe da u savremenim demokratskim sistemima premijer nije samo nosilac izvršne vlasti, već i ključni politički komunikator koji mora održavati stalni dijalog sa javnošću, parlamentom i medijima.
Vuković ocjenjuje da premijer često izbjegava institucionalne formate komunikacije, poput premijerskog sata u parlamentu ili otvorenih razgovora sa novinarima koji postavljaju kritička pitanja.
Prema njegovim riječima, takav pristup može ukazivati na nedostatak političke odgovornosti ili na izbjegavanje rasprave o osjetljivim temama.
Društvene mreže kao glavni kanal komunikacije
Premijer se u javnosti najčešće oglašava putem društvene mreže X (nekadašnji Twitter), gdje objavljuje kratke poruke o političkim odlukama i aktuelnim događajima.
Komunikolog Miodrag Strugar smatra da oslanjanje gotovo isključivo na društvene mreže omogućava političaru da u potpunosti kontroliše poruku, ali i da izbjegne dijalog.
On ističe da je u demokratskim društvima obaveza političkih lidera da odgovaraju na pitanja novinara, posebno kada su ona neprijatna ili kritička.
Malo intervjua domaćim medijima
Od preuzimanja funkcije premijera krajem 2023. godine, Spajić je dao relativno mali broj intervjua domaćim medijima. Većina njegovih javnih nastupa bila je usmjerena na međunarodne medije i teme poput evropskih integracija Crne Gore.
Analiza pokazuje da je veći broj intervjua dao stranim portalima i novinama, dok su domaći mediji rjeđe imali priliku da postavljaju pitanja o unutrašnjim političkim i ekonomskim problemima.
Izbjegavanje parlamenta i javnih rasprava
Premijer je, prema ocjenama kritičara, rijetko prisutan i na sjednicama parlamenta gdje bi trebalo da odgovara na poslanička pitanja. Takva praksa izaziva nezadovoljstvo opozicije i otvara raspravu o mogućim izmjenama procedura kako bi se osiguralo redovno prisustvo premijera u Skupštini.
Stručnjaci upozoravaju da dugoročno izbjegavanje javnih debata i institucionalnih formata komunikacije može dovesti do smanjenja povjerenja građana u institucije.
Posljedice po povjerenje javnosti
Prema ocjenama analitičara, politički lider može privremeno izbjeći neprijatna pitanja, ali ne i posljedice takvog ponašanja. U javnosti se, kako navode, stvara utisak zatvorenosti vlasti i nedostatka spremnosti na odgovornost.
Sagovornici ističu da državnički pristup podrazumijeva upravo suprotno — otvorenost prema kritikama, spremnost na javnu raspravu i redovno odgovaranje na pitanja građana i medija.
Share this content:
