Predsjednik Jakov Milatović vratio je na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati, koji je Skupština Crne Gore usvojila 27. februara 2026. godine tokom Prvog vanrednog zasijedanja.
Milatović je poručio da njegova odluka nije protiv investicija niti međunarodne saradnje, već da ima za cilj zaštitu ustavnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa države.
Sporazum otvorio ozbiljna pravna pitanja
Prema riječima predsjednika, sporazum u obliku u kojem je usvojen otvara više ozbiljnih ustavno-pravnih dilema.
Jedna od ključnih primjedbi odnosi se na činjenicu da sporazum predviđa realizaciju energetskih projekata bez primjene određenih sistemskih zakona, uključujući propise o koncesijama, javnim nabavkama i javnim tenderima.
Milatović upozorava da bi takav model mogao dovesti do narušavanja slobodne konkurencije i stvaranja privilegovanog položaja određenih investitora na tržištu.
„Država ne smije suspendovati sopstvene zakone zbog pojedinačnih sporazuma. To bi bio opasan presedan koji može ugroziti pravni sistem“, naveo je Milatović.
Rizik po konkurenciju i domaće kompanije
Predsjednik je naglasio da bi sporazum mogao staviti u nepovoljan položaj domaće kompanije, ali i kompanije iz partnerskih zemalja poput Sjedinjene Američke Države i država članica Evropska unija.
Prema njegovom stavu, međunarodna saradnja mora se zasnivati na jednakim pravilima za sve učesnike na tržištu, bez privilegovanih partnera.
Sporna pitanja odgovornosti i rješavanja sporova
Milatović je ukazao i na odredbe sporazuma koje, kako tvrdi, izuzimaju drugu stranu od određenih mehanizama rješavanja sporova između nadležnih institucija.
Takva formulacija, prema njegovim riječima, otvara pitanje ko i na koji način štiti interese države u slučaju eventualnih sporova.
„Međudržavni sporazumi moraju počivati na principu uzajamnosti, a ne jednostranih obaveza“, naglasio je predsjednik.
Moguće zadiranje u podjelu vlasti
Predsjednik je problematizovao i dio sporazuma koji predviđa da Vlada preduzme sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata.
Kako je naveo, donošenje i izmjena zakona isključiva su nadležnost Skupština Crne Gore, zbog čega bi takva formulacija mogla predstavljati zadiranje u ustavni princip podjele vlasti.
Finansijska neizvjesnost i infrastrukturne obaveze
Dodatnu zabrinutost izazivaju obaveze koje država preuzima u vezi sa obezbjeđivanjem zemljišta, izgradnjom infrastrukture i prilagođavanjem planske dokumentacije.
Milatović upozorava da za takve obaveze ne postoji jasna finansijska procjena, niti su planirane u fiskalnim okvirima države.
„Odgovorna politika ne smije graditi razvoj na fiskalnoj neizvjesnosti“, poručio je.
Čeka se stav Ustavnog suda
Predsjednik je podsjetio da je sličan sporazum iz oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio predmet kritika Evropska komisija i da je pokrenuta inicijativa pred Ustavni sud Crne Gore.
Ustavni sud je tim povodom organizovao javnu raspravu, što je rijetka praksa i pokazuje ozbiljnost pravnih dilema.
Milatović smatra da bi bilo odgovorno sačekati konačnu odluku suda prije donošenja novih sporazuma sa sličnim modelom.
Poruka investitorima: pravila moraju važiti za sve
Na kraju obraćanja Milatović je naglasio da su investicije i međunarodna partnerstva dobrodošla, ali da nijedan sporazum ne može biti iznad Ustava.
„Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega pravno uređena država u kojoj važe jednaka pravila za sve“, poručio je predsjednik.
Istovremeno, Milatović je proglasio više drugih zakona koje je usvojila Skupština, uključujući propise iz oblasti pravosuđa, zdravstva, poljoprivrede, finansija i energetike.
Share this content:
Post Comment