Planirani međuvladin sporazum između Crna Gora i Sjedinjene Američke Države o saradnji na strateškim projektima mogao bi imati dalekosežne posljedice po ekonomiju i suverenitet države. Dok vlasti u Podgorici najavljuju istorijski dogovor koji bi ubrzao razvoj infrastrukture i privrede, dio stručne javnosti upozorava da pojedine odredbe iz nacrta sporazuma nose ozbiljne rizike za nacionalne interese.
Dokument, koji je izradio United States Department of State, predviđa saradnju u oblastima infrastrukture, energetike, bezbjednosti i digitalne povezanosti. Sporazum bi, prema planovima, mogao biti potpisan do kraja 2026. godine.
Vlada najavljuje istorijski sporazum
Premijer Milojko Spajić sporazum je nedavno nazvao „majkom svih sporazuma“, ističući da bi mogao postati model za buduće međunarodne dogovore.
Prema njegovim riječima, cilj je jačanje strateškog partnerstva sa SAD i privlačenje velikih investicija u ključne projekte. Među njima je i izgradnja jadransko-jonske auto-putne mreže, koja bi povezala region od Albanija do Hrvatska preko teritorije Crne Gore i Bosna i Hercegovina.
Pored saobraćajne infrastrukture, sporazum obuhvata i projekte iz oblasti energetike, uključujući gasnu infrastrukturu i razvoj digitalne mreže.
Stručnjaci upozoravaju na moguće probleme
Pojedini pravni i ekonomski eksperti smatraju da sporazum u sadašnjem obliku daje prevelike povlastice američkim kompanijama.
Profesorica međunarodnog prava Maja Kostić Mandić upozorava da dokument ne sadrži dovoljno zaštitnih mehanizama za državu. Prema njenim riječima, problem nastaje ukoliko druga strana praktično određuje koje investicije imaju status strateških, bez jasnih ograničenja i zaštite javnog interesa.
Takav pristup mogao bi, kako navodi, ograničiti mogućnost države da u određenim situacijama zaštiti životnu sredinu, javno zdravlje ili druge strateške interese.
Zaobilaženje tendera kao najveći rizik
Jedna od ključnih kritika odnosi se na mogućnost da veliki projekti budu dodjeljivani bez međunarodnog tendera.
Profesor međunarodnog prava Časlav Pejović upozorava da bi sporazum mogao omogućiti da projekti poput jadransko-jonskog auto-puta budu dodijeljeni direktno američkim kompanijama, bez konkurencije drugih izvođača.
Prema njegovim riječima, tenderi su važni jer omogućavaju državi da izabere najpovoljniju ponudu i smanji troškove velikih infrastrukturnih projekata.
Ekonomski analitičar Dejan Mijović upozorava i na odredbu koja omogućava naknadno proširenje liste projekata bez nove potvrde parlamenta. To bi, kako navodi, moglo otvoriti prostor da se pod okriljem strateških projekata dodjeljuju i privatni komercijalni poslovi.
Poreske i carinske povlastice
Posebnu zabrinutost izaziva i odredba prema kojoj bi transakcije u kojima učestvuju američke kompanije mogle biti oslobođene poreza i carina.
Stručnjaci upozoravaju da je takva formulacija izuzetno široka i da može dovesti do situacije u kojoj strani investitori imaju povoljniji poreski tretman od domaćih kompanija.
Takav model, smatraju analitičari, mogao bi narušiti konkurenciju na tržištu i smanjiti budžetske prihode države.
Bez međunarodne arbitraže u slučaju spora
Još jedna sporna tačka odnosi se na rješavanje sporova. Nacrt sporazuma predviđa da se svi eventualni sporovi rješavaju isključivo konsultacijama između dvije vlade, bez mogućnosti pokretanja međunarodne arbitraže ili sudskih postupaka.
Prema riječima pravnih stručnjaka, takva klauzula bi mogla značajno oslabiti pravnu zaštitu Crne Gore u sporovima sa američkim investitorima.
Kontroverze oko velikih infrastrukturnih projekata
U javnosti se već spekuliše da bi sporazum mogao otvoriti vrata velikim američkim građevinskim kompanijama poput Bechtel, koja često radi u partnerstvu sa turskom kompanijom Enka.
Ovaj konzorcijum već je realizovao više velikih projekata na Balkanu, uključujući auto-puteve na Kosovo, u Albanija, Srbija i Severna Makedonija. U nekim slučajevima projekti su izazvali polemike zbog rasta troškova i dodjele poslova bez tendera.
Ključna dilema: razvoj ili rizik
Sporazum između Crne Gore i SAD mogao bi otvoriti vrata velikim infrastrukturnim investicijama i ubrzati modernizaciju zemlje. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi bez dodatnih zaštitnih mehanizama mogao dovesti i do finansijskih i pravnih rizika.
Zbog toga se očekuje da će naredni pregovori između dvije vlade biti presudni za konačan oblik sporazuma i zaštitu interesa Crne Gore.
Share this content:
Post Comment