Vlada Crne Gore dala je negativno mišljenje na predlog izmjena Zakona o akcizama kojim je bilo predviđeno smanjenje akciza na gorivo za 50 odsto u periodu od 1. aprila do 30. juna. Predlog su podnijeli poslanici Građanskog pokreta URA, ali je ocijenjeno da bi takva mjera ozbiljno ugrozila stabilnost državnog budžeta.
Istovremeno, građane očekuje novi talas poskupljenja – već od ponedjeljka dizel bi mogao biti skuplji za oko 30 centi, dok bi cijene obje vrste benzina mogle porasti za dodatnih 15 do 18 centi. Ovo dolazi samo dvije sedmice nakon prethodnog rasta cijena, kada je dizel poskupio za 16, a benzin za po sedam centi.
Ministarstvo: Akcize ključne za budžet
U obrazloženju koje je potpisao ministar finansija Novica Vuković navodi se da akcize predstavljaju jedan od najvažnijih i najstabilnijih izvora prihoda države.
Prema zvaničnim podacima, akcize na mineralna ulja čine čak 60 do 65 odsto ukupnih prihoda od akciza, što ih svrstava među ključne stubove finansiranja javnih politika i redovnog funkcionisanja državnog sistema.
„Svako značajnije smanjenje akciza direktno utiče na pad budžetskih prihoda i može imati ozbiljne negativne posljedice po fiskalnu stabilnost države“, istaknuto je u obrazloženju.
Postoje mehanizmi, ali bez izmjene zakona
Iz Vlade poručuju da već postoje zakonski mehanizmi koji omogućavaju reagovanje u slučaju poremećaja na tržištu energenata, bez potrebe za izmjenom zakona.
Prema važećim propisima, Vlada ima mogućnost da smanji akcize i do 50 odsto, ali su iz Ministarstva ranije navodili da se, zbog usklađenosti sa evropskim direktivama, one u praksi mogu umanjiti najviše do 25 odsto.
Zbog toga smatraju da dodatne zakonske izmjene nijesu potrebne, jer postojeći okvir već pruža dovoljnu fleksibilnost za eventualne intervencije.
Nema nestašica, ali cijene rastu
U obrazloženju se navodi i da Crna Gora trenutno raspolaže rezervama nafte dovoljnim za naredna dva mjeseca, što znači da nema neposrednog rizika od poremećaja u snabdijevanju.
Ipak, uprkos stabilnim zalihama, cijene goriva nastavljaju rast, što dodatno opterećuje budžete građana i privrede.
Vlada poručuje da će i u narednom periodu pažljivo pratiti kretanja na tržištu naftnih derivata i, ukoliko bude potrebe, reagovati kroz postojeće mehanizme, vodeći računa o očuvanju fiskalne stabilnosti.
Fiskalna stabilnost ispred kratkoročnog olakšanja
Zaključak izvršne vlasti je jasan – iako bi smanjenje akciza moglo kratkoročno olakšati građanima zbog rasta cijena goriva, dugoročno bi predstavljalo rizik po budžet i finansiranje javnih funkcija države.
Zbog toga je odlučeno da se predlog odbije, uz naglasak da će sve buduće mjere biti pažljivo analizirane kroz prizmu ekonomskih i fiskalnih efekata.
Share this content:
Post Comment