Potpredsjednik Vlade Crne Gore za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić bio je gost emisije „Slobodna zona“ sa Draženom Živkovićem na Prvoj televiziji, gdje je govorio o odnosima Crne Gore i Hrvatske, pitanju ratnih odšteta, identitetskim temama, političkim procesima i funkcionisanju aktuelne vlasti.
U razgovoru koji je obuhvatio niz osjetljivih političkih i istorijskih tema, Aleksić je iznio stavove o zahtjevima Hrvatske u vezi sa imovinom i ratnim pitanjima, ali i o unutrašnjim političkim procesima u Crnoj Gori, posebno naglašavajući pitanje logora Lora i Morinja.
O odnosima sa Hrvatskom i pitanju odšteta
Govoreći o odnosima Crne Gore i Hrvatske, Aleksić je istakao da se u javnosti često otvaraju pitanja imovine i ratnih događaja, uključujući brod „Jadran“, bazen u Kotoru koji nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, kao i pitanje Morinja.
Prema njegovim riječima, Hrvatska ima praksu da iznosi zahtjeve, dok Crna Gora, kako tvrdi, mora čuvati državni dignitet.
Izrazio je uvjerenje da neće doći do promjene naziva sportskih i drugih objekata koji imaju simbolički značaj, niti do prepuštanja broda „Jadran“.
Predlog za obeštećenje žrtava Lore
Poseban dio razgovora odnosio se na logor Lora u Splitu i zahtjeve za obeštećenje.
Aleksić je naveo da je na sjednici Vlade predložio da se razmotri model obeštećenja žrtava Lore kroz dopunu dnevnog reda.
Prema njegovim riječima, premijer je prihvatio inicijativu i zatražio da se pripremi konkretan model rješenja.
Takođe je istakao da očekuje da se ova tema nađe na dnevnom redu naredne sjednice Vlade.
„Ovo pitanje je odloženo i zanemareno predugo i predstavlja duboko moralno pitanje ove vlasti“, poručio je Aleksić.
On je dodao da, prema njegovom mišljenju, Hrvatska neće sama vršiti obeštećenje žrtava, već da bi to trebalo da uradi država Crna Gora.
Tumačenje događaja iz ratnog perioda
Aleksić je u nastavku govorio o ratnim dešavanjima i logorima, navodeći da su, prema njegovim riječima, žrtve Lore bile izložene ekstremnim oblicima torture.
Poredeći istorijske primjere različitih oblika mučenja kroz različite epohe, istakao je da se, kako tvrdi, događaji iz Lore izdvajaju po težini.
Ove tvrdnje iznio je u kontekstu potrebe da se, kako je rekao, „ne zaborave žrtve i da se država odnosi odgovorno prema sopstvenoj istoriji“.
Kritike politike zaborava i identitetska pitanja
U nastavku emisije, Aleksić je govorio o, kako je naveo, politici zaborava i reinterpretacije istorije u Crnoj Gori.
On smatra da se zanemaruju određeni istorijski narativi i da se potiskuju elementi koji su, prema njegovom mišljenju, važni za identitet države.
Posebno se osvrnuo na pitanje jezika, obrazovanja i kulturnog nasljeđa, navodeći da su promjene u tim oblastima dovele do, kako tvrdi, udaljavanja od ranijih istorijskih modela Crne Gore.
Stav o karakteru aktuelne Vlade
Govoreći o aktuelnoj Vladi Crne Gore, Aleksić je kazao da ona nije ni „antisrpska“, ni „anticrnogorska“, niti „crkvena“.
Prema njegovim riječima, pokušaji da se Vladi pripišu takve etikete ne odražavaju realno stanje.
Istakao je da, prema njegovom mišljenju, u Vladi postoji politička ravnoteža i da nema sistemske diskriminacije prema bilo kojoj grupi.
Politički odnosi prije i poslije 2020. godine
Aleksić se osvrnuo i na političke procese u Crnoj Gori prije i nakon 2020. godine, navodeći da je do tada, kako tvrdi, postojala „antisrpska platforma“, dok se nakon toga situacija promijenila.
Govorio je i o političkim previranjima, partijskim koalicijama i istorijskim odlukama koje su oblikovale politički sistem države.
Identitet, jezik i kulturne institucije
Poseban dio izlaganja posvetio je pitanjima identiteta, jezika i kulturnih institucija.
Aleksić je tvrdio da su promjene u obrazovnom sistemu i kulturnim politikama dovele do marginalizacije određenih tradicionalnih elemenata, uključujući ćirilicu i ranije obrazovne modele.
Naglasio je da su u prošlosti postojala ograničenja u promociji određenih autora i kulturnih sadržaja, dok se danas, kako kaže, situacija promijenila.
U emisiji je govorio i o istoriji Crne Gore, uključujući period Petrovića, Berlinskog kongresa i ranijih državnih uređenja.
Istakao je da Crnu Goru vidi kao dio šireg istorijskog i kulturnog prostora, sa jakim vezama sa srpskom tradicijom i pravoslavnim identitetom.
Takođe je komentarisao različite interpretacije istorijskih događaja i simbolike državnih obilježja.
Zaključna poruka iz emisije
U završnom dijelu razgovora, Aleksić je ponovio da Crna Gora treba da bude država ravnopravnih građana, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.
Istakao je da su otvorena pitanja iz prošlosti i identiteta i dalje prisutna u političkom životu i da ih, prema njegovom mišljenju, treba rješavati kroz institucionalni dijalog.
Takođe je naglasio da stabilnost države i politički kontinuitet treba da budu prioritet, uz smanjenje političkih tenzija i čestih izbornih procesa.
Share this content:
Post Comment