Crna Gora u EU: Hrvatska postavila osam zahtjeva, dva ispunjena

Crna Gora je ispunila dva od osam zahtjeva koje je Hrvatska postavila kao uslov za završetak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji. Rok za rješavanje preostalih pitanja ističe krajem godine, a među najspornijima su sudbina školskog broda „Jadran“, razgraničenje na Prevlaci i pitanja povezana sa ratnim dešavanjima, piše Dojče vele (Deutsche Welle).

Zagreb insistira na rješavanju bilateralnih sporova kako bi dao zeleno svjetlo za zatvaranje preostalih 12 pregovaračkih poglavlja Crne Gore. S druge strane, Njemačka podržava ubrzanje crnogorskog evropskog puta, a kancelar Fridrih Merc smatra da neriješena pitanja dvije zemlje ne bi trebalo da budu prepreka članstvu u EU.

Intenzivirani razgovori Podgorice i Zagreba

Crnogorski premijer Milojko Spajić i njegov hrvatski kolega Andrej Plenković razgovarali su o spornim pitanjima na samitu Berlinskog procesa u Miločeru.

Plenković je tom prilikom ocijenio da je napravljen značajan pomak u vezi sa zahtjevom Hrvatske za obeštećenje bivših logoraša iz Morinja.

Vlada Crne Gore prethodno je ispunila dva hrvatska zahtjeva. Legalizovana je spomen-ploča u bivšem logoru Morinj, na kojoj se pominje „velikosrpska agresija“ na Hrvatsku, a bazen u Kotoru, koji je nosio ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, preimenovan je u bazen „Petar II Petrović Njegoš“.

Gopčević je tokom 1992. godine bio čuvar u logoru Morinj, što je jedan od razloga zbog kojih je naziv bazena bio predmet spora.

Brod „Jadran“ i Prevlaka među najspornijim pitanjima

Među najzahtjevnijim otvorenim pitanjima su hrvatski zahtjev za povratak školskog broda „Jadran“ i postizanje konačnog dogovora o granici na Prevlaci.

Plenković smatra da je došao trenutak da se riješi pitanje Prevlake, gdje se već 24 godine primjenjuje privremeni granični režim.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Stevo Đurašković ocjenjuje da posebnu pažnju treba posvetiti pitanjima ljudskih prava i suočavanja s prošlošću.

Među njima su obeštećenje logoraša iz Morinja, rasvjetljavanje sudbine nestalih tokom rata, procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim građanima, kao i vraćanje privatne imovine koja je Hrvatima u Boki kotorskoj, prema njegovim riječima, nezakonito oduzeta tokom devedesetih godina.

Đurašković smatra da su pojedini hrvatski zahtjevi povezani i sa političkim potezima dijela crnogorske vladajuće koalicije, posebno predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Kao primjere naveo je Mandićevo izražavanje saučešća porodici Ratka Mladića, osuđenog za ratne zločine, kao i okolnosti donošenja rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.

Da li Hrvatska treba da insistira na svim zahtjevima?

Đurašković pozdravlja rješavanje pitanja spomen-ploče u Morinju i promjenu naziva bazena u Kotoru. Smatra da ti potezi pokazuju da dio crnogorske vladajuće koalicije ima samostalnu političku poziciju i da prosrpska orijentacija ne podrazumijeva nužno i podršku četničkoj ideologiji.

Istovremeno, on ocjenjuje da bi insistiranje na povratku broda „Jadran“ i konačnom razgraničenju na Prevlaci kao uslovima za napredak Crne Gore ka EU moglo biti nekonstruktivno.

Prema njegovom mišljenju, takav pristup podsjeća na prepreke sa kojima se Hrvatska suočavala tokom pristupanja Uniji, kada je Slovenija insistirala na rješavanju međusobnih sporova.

Đurašković smatra da bi prijem Crne Gore u EU mogao da oslabi politički uticaj snaga koje su bliske predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Plenković: Imamo razumijevanja za pitanja koja ne zavise samo od Crne Gore

Plenković je poručio da je Zagrebu važno da se preostala pitanja riješe u razumnom roku, imajući u vidu namjeru Podgorice da pregovore o članstvu završi do kraja godine.

Govoreći o mogućnosti da Hrvatska odustane od pojedinih zahtjeva, objasnio je da postoje pitanja koja su isključivo u nadležnosti crnogorske vlade, ali i ona čije rješavanje zavisi od drugih država ili pravosudnih postupaka.

„Jasno smo objasnili crnogorskim kolegama da to razumijemo i da nismo nerazumni, odnosno da umijemo da sagledamo takve okolnosti“, poručio je Plenković.

Dodao je da Zagreb uzima u obzir situacije u kojima Crna Gora ne raspolaže svim potrebnim podacima, kao i pitanja koja zavise od pravosudnih organa i sudskih presuda.

Merc: Sporovi ne bi trebalo da budu prepreka članstvu

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da preostali sporovi između Crne Gore i Hrvatske mogu biti riješeni i da ne bi trebalo da predstavljaju prepreku crnogorskom članstvu u Evropskoj uniji.

Merc je o toj temi razgovarao sa Plenkovićem prethodne nedjelje, a ponovio je da Berlin želi da se zadrži zamah u procesu proširenja EU.

„Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće predstavljati prepreku članstvu Crne Gore u EU“, rekao je njemački kancelar.

Crna Gora tako ulazi u završnicu pregovaračkog procesa sa dva ispunjena hrvatska zahtjeva, dok će dalji napredak zavisiti od dogovora o preostalim bilateralnim pitanjima i stava država članica Evropske unije.