Demokratska partija socijalista (DPS) neće pristati na političke kompromise koji, prema ocjeni šefa njenog poslaničkog kluba Andrije Nikolića, podrazumijevaju podređivanje opozicije vlasti i ćutanje pred veličanjem ratnih zločinaca i relativizacijom genocida.

Nikolić je to kazao u intervjuu Agenciji MINA, navodeći da je DPS podržao niz odluka i zakonskih rješenja za koja je procijenio da doprinose državnim interesima i evropskim integracijama Crne Gore.

Među primjerima koje je naveo bili su dogovori o popisu, izbornom zakonodavstvu, zakonima važnim za dobijanje IBAR-a, pojedinim imenovanjima u pravosuđu i ustavnim rješenjima. Istakao je, međutim, da podrška evropskom putu ne znači prihvatanje svakog predloga vlasti.

Članstvo u EU nije završen posao

Govoreći o mogućnosti da Crna Gora do kraja godine zatvori preostala pregovaračka poglavlja i postane članica Evropske unije 2028. godine, Nikolić je ocijenio da trenutno postoji politička volja u EU za nastavak proširenja.

On smatra da je Crna Gora do pozicije predvodnika u procesu pristupanja došla i zahvaljujući politici prethodne vlasti, tokom čijeg su mandata započeti pregovori, otvorena sva poglavlja i privremeno zatvorena tri.

Ipak, Nikolić je upozorio da pred Crnom Gorom ostaje zatvaranje još 12 poglavlja, zaključivanje pristupnog ugovora i njegova ratifikacija u državama članicama.

Prema njegovoj ocjeni, članstvo zato ne treba predstavljati kao već završen posao. Smatra da bi nakon izbora 2027. godine odgovorna i proevropska vlada mogla da doprinese snažnijim institucijama i spremnijoj državi za ulazak u EU.

Kritike na račun poteza vlasti

Nikolić je ocijenio da će Crna Gora vjerovatno nastaviti pregovore uprkos, kako je naveo, problemima koje stvaraju potezi aktuelne vlasti.

Kao primjere izdvojio je penzionisanje sutkinje Ustavnog suda, Rezoluciju o Jasenovcu, zakonska rješenja u oblasti unutrašnjih poslova i Agencije za nacionalnu bezbjednost, kao i veličanje Ratka Mladića. Prema njegovim riječima, takve odluke narušavale su povjerenje međunarodnih partnera i usporavale evropski put.

To su političke ocjene koje je iznio predstavnik DPS-a u intervjuu za MINU. Nikolić je istovremeno odbacio tvrdnje da odluke DPS-a o pojedinim ustavnim promjenama dovode u pitanje evropsko opredjeljenje te partije.

Kao argument naveo je posmatrački status DPS-a u Grupi socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, koji je opisao kao međunarodno priznanje evropskog usmjerenja stranke.

Zašto DPS nije podržao ustavne izmjene?

Objašnjavajući stav stranke o predloženim izmjenama Ustava koje se odnose na integritet članova Vlade, Nikolić je rekao da pitanje nije samo u većini potrebnoj za usvajanje zakona, već i u tome ko bi odlučivao o integritetu kandidata za najviše državne funkcije.

DPS, kako je naveo, smatra da takav postupak mora imati jasno određene kriterijume i garancije nezavisnosti i nepristrasnosti.

On je kazao da ne želi da komentariše odluke drugih opozicionih partija koje su podržale predlog nakon što je prihvaćeno da se zakon o provjeri integriteta usvaja dvotrećinskom većinom.

Nikolić je dodao da opozicija ne mora imati jedinstven stav o svakom pitanju, ali da, prema njegovom mišljenju, postoji šira saglasnost o potrebi promjene vlasti i formiranja vlade koja bi nastavila evropske integracije.

Integritet političara provjerava se na izborima

Na pitanje o alternativnom modelu provjere integriteta javnih funkcionera, Nikolić je odgovorio da DPS smatra kako građani na izborima treba da odlučuju o političkom legitimitetu.

Prema njegovim riječima, korupcija, sukob interesa i zloupotreba funkcije treba da budu sankcionisani kroz zakone i rad nezavisnih institucija, dok se politička odgovornost utvrđuje na izborima.

U tom kontekstu pomenuo je slučaj bivšeg slovenačkog premijera Janeza Janše i postupak u predmetu Patria, navodeći da je presuda kasnije poništena. Nikolić je taj primjer iskoristio da obrazloži svoj stav da sudske postupke ne treba poistovjećivati sa trajnim oduzimanjem političkog legitimiteta.

Odluke o Morinju i odnosima sa Hrvatskom

Komentarišući odluku Vlade da kotorski bazen ubuduće nosi ime Petra II Petrovića Njegoša i da naknadno odobri spomen-ploču u Morinju, Nikolić je ocijenio da je pogoršanje odnosa Podgorice i Zagreba povezano sa potezima aktuelne vlasti.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u NATO bez sličnih problema u odnosima sa Hrvatskom, a tadašnja državna politika vodila je računa o dobrosusjedskim odnosima.

Nikolić je kritikovao i ponašanje Nove srpske demokratije, tvrdeći da se ta partija izuzela iz odlučivanja o spomen-ploči u Morinju, ali da nije napustila vlast. Ocijenio je da takvo ponašanje pokazuje nesklad između ranijih političkih poruka i sadašnjih postupaka.

Istovremeno je poručio da DPS podržava suočavanje sa prošlošću i dobre odnose sa Hrvatskom, ali smatra da bilateralna pitanja treba rješavati kroz dosljednu državnu politiku, a ne kroz političke dogovore motivisane opstankom na funkcijama.

„Jadran“ pripada Crnoj Gori, ali je moguć dogovor

Govoreći o mogućnosti da se pitanja školskog broda „Jadran“ i Prevlake rješavaju nakon ulaska Crne Gore u EU, Nikolić je kazao da ti sporovi postoje decenijama, ali da ranije nijesu predstavljali prepreku dobrim odnosima dvije države niti crnogorskom članstvu u NATO-u.

Smatra da su pitanja postala osjetljivija nakon pogoršanja političkih odnosa i da je potrebno obnoviti ozbiljan dijalog sa Hrvatskom.

Kao mogući model za školski brod „Jadran“ pomenuo je ranije razmatranu ideju NATO centra izvrsnosti, u okviru kojeg bi brod šest mjeseci boravio u Crnoj Gori, a šest mjeseci u Hrvatskoj, uz mješovitu posadu.

On je naveo da Hrvatska ima pravo da štiti svoje interese, ali da bilateralne sporove treba rješavati dijalogom, umjesto da postanu trajne prepreke evropskim integracijama Crne Gore.

Nikolić osporio rezultate istraživanja javnog mnjenja

Komentarišući istraživanje Spektrum analitike prema kojem DPS ima podršku 19 odsto birača, Nikolić je doveo u pitanje takav rezultat i uporedio ga sa ranijim istraživanjem iste agencije.

Prema njegovim riječima, Spektrum je u avgustu objavio podatke prema kojima je DPS imao više od 27 odsto podrške, dok je Pokret Evropa sad (PES) imao 18,6 odsto.

Nikolić je naveo i da je, prema istraživanju NDI-ja koje je, kako tvrdi, predstavljeno političkim partijama, DPS imao 26 odsto, a PES 17,6 odsto podrške.

Na osnovu tih poređenja, predstavnik DPS-a osporio je vjerodostojnost rezultata Spektrum analitike i iznio tvrdnju da je riječ o naručenom istraživanju. Za takvu ocjenu u intervjuu nije predstavio nezavisnu potvrdu.

Nikolić je na kraju ocijenio da se politička nervoza povećava kako se približavaju izbori 2027. godine. Njegove tvrdnje o podršci partijama i motivima za objavljivanje istraživanja predstavljaju stavove DPS-a, dok se metodologija i uporedivost istraživanja moraju procjenjivati na osnovu njihovih objavljenih podataka.