Demokrate najavljuju doradu zakonskog predloga kojim bi svi zaposleni u Crnoj Gori dobili još jedan slobodan dan mjesečno. Umjesto obaveznog neradnog petka, novo rješenje trebalo bi da bude prilagođeno različitim djelatnostima i organizaciji radnog vremena.
Zaposleni u Crnoj Gori mogli bi da dobiju pravo na dodatni slobodan dan jednom mjesečno, ali on ne bi nužno morao da bude vezan za petak i produženi vikend. To je pravac u kojem će Demokrate doraditi svoj predlog izmjena Zakona o radu, nakon kritika koje su prethodnih mjeseci stigle od predstavnika privrede.
Poslanik Demokrata Duško Stjepović kazao je za „Vijesti“ da su već počeli razgovore sa sindikatima i da će u narednom periodu o predloženom rješenju razgovarati i sa Unijom poslodavaca Crne Gore i Ministarstvom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Cilj je da se zakonsko rješenje precizira tako da bude primjenjivo u različitim djelatnostima, uključujući one u kojima zaposleni ne rade po klasičnom rasporedu od ponedjeljka do petka.
Umjesto produženog vikenda – dodatni dan odmora
Demokrate su u junu predložile da zaposleni u sedmici prije kraja mjeseca dobiju slobodan petak, čime bi ostvarili pravo na produženi vikend. Međutim, taj predlog izazvao je protivljenje dijela privrede, koja je upozorila na probleme u njegovoj primjeni.
Prema najavljenim izmjenama, pravo na dodatni dan odmora ne bi više bilo definisano isključivo kroz neradni petak. Time bi se izbjegla situacija u kojoj isto pravilo nije moguće jednako primijeniti na zaposlene u svim sektorima.
Stjepović smatra da bi i zaposleni u službama u kojima nije moguće unaprijed nametnuti jedinstven raspored radnog vremena mogli da ostvare ovo pravo kroz odgovarajući model nadoknade.
„Naše inovirano rješenje podrazumijevaće preciziranje norme i neće se zvati ‘produženi vikend’, kako bi bilo jasno da se odnosi na sve radnike i kako ne bi izazivalo nepotrebnu zabunu“, poručio je Stjepović.
Prema njegovom objašnjenju, za zaposlene koji imaju slobodne vikende dodatni dan mogao bi da bude vezan za posljednji vikend u mjesecu, dok bi se za radnike koji nemaju takav raspored tražilo odgovarajuće rješenje.
Demokrate počele razgovore sa sindikatima
Nakon što je predlog izazvao veliko interesovanje javnosti, Demokrate su najavile da su spremne da razmotre sugestije i izmijene prvobitni tekst zakona.
Stjepović je kazao da je već razgovarao sa predstavnicima dva najveća sindikalna udruženja u Crnoj Gori – Saveza sindikata Crne Gore i Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Sastanke je održao sa generalnim sekretarima tih organizacija, Duškom Zarubicom i Srđom Kekovićem.
Najavio je i pozive predsjedniku Unije poslodavaca Crne Gore Slobodanu Mikavici, kao i resornoj ministarki Naidi Nišić.
„Ne samo iz formalnih razloga, odnosno zbog obaveze da socijalni partneri moraju biti uključeni u svaku promjenu Zakona o radu, već zato što želimo da ovo uspije“, rekao je Stjepović.
On je naglasio da predlagači ne insistiraju na tome da prvobitni tekst ostane nepromijenjen, već da žele da dođu do rješenja koje će biti prihvatljivo za zaposlene i poslodavce.
Prema njegovim riječima, namjera je da se predlog dodatno normativno unaprijedi prije nego što dođe na razmatranje pred poslanicima u plenumu.
Privreda upozorava na probleme u primjeni
Prvobitnom predlogu usprotivili su se Privredna komora Crne Gore (PKCG) i Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG).
Iz PKCG su ranije ocijenili da je prije donošenja odluke o dodatnom slobodnom danu potrebno sprovesti širi dijalog sa privredom i sagledati moguće ekonomske posljedice.
Predstavnici Komore upozorili su da nijesu saglasni sa rješenjima koja bi mogla da ograniče slobodu preduzetništva i autonomiju kompanija u organizaciji rada.
Slične primjedbe iznijela je i Unija poslodavaca, navodeći da se zakonske promjene ne bi smjele pripremati bez odgovarajućeg učešća radnika, privrede i Socijalnog savjeta.
Iz UPCG su ocijenili da je prvobitno predloženi model teško primjenjiv u postojećem radnopravnom sistemu, posebno u djelatnostima u kojima se radi šest dana sedmično ili u kojima je organizacija smjena uslovljena prirodom posla.
Upozorili su i da bi trebalo pažljivo razmotriti kako bi dodatni slobodan dan uticao na puno radno vrijeme, propisani broj radnih sati i organizaciju poslovanja.
Upravo bi najavljena dorada predloga trebalo da odgovori na dio tih primjedbi, ali konačan tekst zakonskog rješenja još nije predstavljen.
Demokrate se pozivaju na evropsku praksu
U obrazloženju predloga, Demokrate su se pozvale na primjere iz evropskih zemalja i međunarodne eksperimente sa drugačijom organizacijom radnog vremena.
Kao primjere naveli su Francusku, Belgiju i Island, gdje postoje različiti modeli skraćenja ili fleksibilnije organizacije radnog vremena, kao i projekte četvorodnevne radne sedmice sprovođene u Ujedinjenom Kraljevstvu, Španiji, Portugalu i Njemačkoj.
Predlagači smatraju da iskustva pojedinih kompanija pokazuju da se produktivnost može održati ili unaprijediti i kada zaposleni imaju više vremena za odmor.
Pozvali su se i na praksu poznatu kao „Friday off“ ili „long weekend policy“, prema kojoj zaposleni dobijaju slobodan jedan petak mjesečno ili svaki drugi petak.
Ipak, takvi modeli razlikuju se od zemlje do zemlje i od kompanije do kompanije, pa bi njihova primjena u Crnoj Gori zavisila od konkretnog zakonskog rješenja i mogućnosti organizacije rada u pojedinim sektorima.
Cilj je bolje zdravlje i ravnoteža između posla i privatnog života
Demokrate su u obrazloženju zakonskog predloga navele da dodatni slobodan dan vide kao način unapređenja zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja zaposlenih.
Smatraju da duži period neprekidnog odmora može doprinijeti smanjenju stresa i profesionalnog sagorijevanja, povećanju motivacije i većem zadovoljstvu na radnom mjestu.
Kako su naveli, postojeći Zakon o radu već garantuje pravo na dnevni, sedmični i godišnji odmor, dok bi predložena izmjena predstavljala dodatno unapređenje prava zaposlenih.
Dodatni dan odmora, prema obrazloženju, mogao bi se koristiti za porodične obaveze, obrazovanje, rekreaciju, putovanja ili druge aktivnosti koje doprinose kvalitetu života.
Međutim, da bi predlog zaživio, biće potrebno usaglasiti način ostvarivanja tog prava sa potrebama različitih djelatnosti i organizacijom radnog vremena.
Ministarstvo rada još bez zvaničnog stava
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, kojim rukovodi Naida Nišić, do objavljivanja izvještaja nije se javno izjasnilo o predlogu Demokrata.
Naredni korak biće nastavak razgovora sa sindikatima, poslodavcima i nadležnim ministarstvom, nakon čega bi trebalo da bude poznato kako će izgledati izmijenjeni tekst zakona.
Za sada nije poznato kada bi dorada mogla biti završena niti kada bi predlog mogao da se nađe pred poslanicima.
Ključno pitanje ostaje da li će Demokrate uspjeti da obezbijede dodatni slobodan dan za sve zaposlene, a da pritom rješenje bude izvodljivo i za djelatnosti koje ne mogu da funkcionišu po klasičnom petodnevnom radnom rasporedu.
Share this content:
Објави коментар