Zbog prekomjerne potrošnje, Crna Gora je probila ključne fiskalne limite koji se odnose na visinu javnog duga, budžetskog deficita, inflacije i kamatnih stopa. Ovakvo stanje može ozbiljno ugroziti stabilnost javnih finansija i dugoročni ekonomski rast.
Javni dug i deficit iznad dozvoljenih granica
Prema podacima Ministarstva finansija, budžetski deficit Crne Gore u 2025. godini iznosio je 3,96% bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug dostigao 63,5% BDP-a, odnosno oko 5,2 milijarde eura.
Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti propisuje da deficit ne smije prelaziti 3% BDP-a, dok javni dug ne bi trebalo da bude veći od 60% BDP-a. Isti standardi važe i kroz Mastriht kriterijume Evropske unije, kojima bi Crna Gora trebalo da teži u procesu evropskih integracija.
U slučaju prekoračenja, Vlada je obavezna da predloži mjere sanacije i smanjenja duga, kao i korekciju fiskalne politike.
Upozorenja ekonomskih analitičara
„Iako je bilo jasno da će fiskalni limiti biti probijeni, vlast je svjesno ušla u zonu kršenja Zakona. Kratkoročno povećanje primanja bez održivog pokrića stvorilo je privid rasta standarda, ali sada slijedi period prilagođavanja koji će građani osjetiti kroz stagnaciju zarada, moguća povećanja poreza i rast cijena“, navodi Miloš Vuković iz Fidelity Consulting.
On upozorava da bi izostanak pravovremenog plana fiskalne konsolidacije mogao dodatno pogoršati situaciju.
Stav Ministarstva finansija
Iz Ministarstva finansija navode da se fiskalna konsolidacija sprovodi kroz Fiskalnu strategiju, budžet i makroekonomske smjernice za 2026. godinu.
Ističu da poseban dokument nije potreban, jer su mjere već uključene u postojeće planove.
Na prihodnoj strani fokus je na:
- jačanju poreske i carinske administracije
- boljoj naplati i suzbijanju sive ekonomije
- proširenju poreske baze
- izmjenama poreskih zakona i progresivnom oporezivanju
- reformi PDV sistema
- usklađivanju akciza sa EU standardima
Na rashodnoj strani planira se:
- racionalizacija javne potrošnje
- smanjenje neproduktivnih izdataka
- očuvanje kapitalnih investicija
Ministarstvo tvrdi da će mjere obezbijediti dugoročnu stabilnost javnih finansija.
Nedostatak Fiskalnog savjeta
Zakon predviđa da u slučaju prekoračenja deficita ili duga Vlada mora zatražiti mišljenje Fiskalnog savjeta. Međutim, ovo tijelo u Crnoj Gori još nije formirano.
Evropska komisija godinama upozorava na ovu obavezu, ali savjet nije uspostavljen još od 2021. godine. Time je dodatno oslabljen institucionalni nadzor nad javnim finansijama.
Rizik ulaska u proceduru prekomjernog deficita
Crna Gora već sada krši ključne fiskalne pokazatelje:
- javni dug
- budžetski deficit
- inflaciju
- dugoročne kamatne stope
U EU, zemlje koje pređu ove granice ulaze u proceduru prekomjernog deficita (EDP), uz pojačan nadzor i obavezu fiskalnog prilagođavanja.
„Crna Gora bi nakon ulaska u EU vrlo lako mogla biti pod strogim fiskalnim nadzorom“, upozorava Vuković.
Promjena metodologije i realni dug od 75% BDP-a
Crna Gora i dalje koristi ESA 1995 metodologiju, dok EU primjenjuje ESA 2010. Prelazak na novu metodologiju planiran je za 2027. godinu.
Nova metodologija uključuje:
- dugove državnih preduzeća
- širi obuhvat javnog sektora
- lokalne deficite
Prema procjenama stručnjaka, javni dug bi tada mogao dostići oko 75% BDP-a.
„To bi bio najviši nivo u regionu i ozbiljan fiskalni izazov“, navodi Vuković.
MMF upozorava na neodrživu politiku
Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava na rast duga i potrebu fiskalne konsolidacije.
Preporuke uključuju:
- ograničavanje rasta plata u javnom sektoru
- povećanje efikasnosti potrošnje
- bolje upravljanje prihodima
- smanjenje neproduktivnih rashoda
MMF smatra da održavanje uravnoteženog tekućeg budžeta nije dovoljno za dugoročnu stabilnost.
Inflacija i rast cijena
Inflacija u Crnoj Gori u 2025. godini iznosila je 4%, a najviše su uticale cijene hrane, stanovanja i zdravstvenih usluga.
Za razliku od EU gdje je cilj 2%, inflacija u Crnoj Gori ima strukturalni karakter i jače pogađa standard građana.
Stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena energenata mogao dodatno ubrzati inflaciju i povećati troškove života.
Kreditni rejting i skupo zaduživanje
Crna Gora se zadužuje po stopama oko 5%, što je znatno više od prosjeka EU.
Kreditni rejting „B+“ agencije S&P označava visok rizik i svrstava Crnu Goru među najrizičnije ekonomije u regionu.
Za poređenje, većina zemalja EU ima rejting u A kategoriji, što omogućava znatno povoljnije zaduživanje.
EU fondovi i budući izazovi
Naredni budžet EU biće opterećen otplatom dugova iz pandemijskog perioda, što može smanjiti sredstva dostupna novim članicama.
Ipak, pristup EU i dalje ostaje ključan za finansijsku stabilnost i razvoj Crne Gore.
Crna Gora se suočava sa kombinacijom visokog duga, deficita, inflacije i slabije fiskalne kontrole. Bez strukturnih reformi i dosljedne fiskalne discipline, teret prilagođavanja će se u narednim godinama direktno prenijeti na građane kroz cijene, poreze i standard života.
Share this content:
Post Comment